Definisanje selekcijske strategije i selekcijskog indeksa – kako biramo bikove za farmu

DEFINISANJE-SELEKCIJSKE-STRATEGIJE-I-SELEKCIJSKOG-INDEKSA-–-KAKO-BIRAMO-BIKOVE-ZA-VO

Selekcija u mlečnom govedarstvu je dug i spor proces, zbog čega je veoma važno da se ključne selekcijske odluke donesu na vreme i na pravi način. Prva odluka koju moramo doneti je jasno definisanje selekcijske strategije i selekcijskog indeksa koji odgovara uslovima proizvodnje na konkretnoj farmi.

Dakle, tek nakog definisanja selekcijskog indeksa biramo bikove čije seme ćemo koristiti. Cilj je jasan – dobijanje potomstva koje će se najbolje uklopiti u proizvodne uslove svake farme.

Svaka farma na svetu ima svoje specifičnosti. Ne postoje dve identične. Stoga je logično da se ni jedan selekcijski Indeks u popunosti ne poklapa sa ciljevima svih proizvođača mleka. Sve razvijene stočarske zemlje su konstruisale svoj ukupni Indeks Priplodne Vrednosti – kojim pokušavaju, manje ili više uspešno, da objedine potrebe svih svojih proizvođača. Srbija nema Indeks. Stoga, srpski proizvođači mleka mogu da se odluče za jedan od stranih, kao što su npr.: TPI, NM$, CM$, FM$ (USA), GLPI (CAN), RZG (Nemačka), TMI (Švajcarska), NVI (Holandija) i postićiće neki genetski napredak. Međutim, pravo pitanje je hoće li taj napredak biti u smeru u kom je to farmi najpotrebnije? Kako su objekti i sistem držanja krava, način ishrane, menadžment i poreklo životinja na svakoj farmi jedinstveni, najbolja opcija je kreiranje jedinstvenog selekcijskog Indeksa za svaku farmu posebno.

Prilikom definisanja selekcijske strategije i selekcijskog indeksa uvek moramo postaviti tri važna pitanja koja nam mogu pomoći da se lakše odredi koje su to osobine, u genetskom i selekcijskom smislu, za farmu najvažnije.

  1. Na osnovu čega Vam mlekara plaća mleko?
  2. Zašto Vam krave napuštaju stado?
  3. Kakve krave najbolje funkcionišu u Vašim štalama?

U nastavku teksta, pokušaćemo da objasnimo kako dolazimo do odgovora na ova pitanja i šta radimo kada na njih odgovorimo.

  1. Na osnovu čega Vam mlekara plaća mleko?

Profit proizvodjača mleka potiče od njegove prodaje. Cena mleka i način plaćanja varira od države do države, od regiona do regiona pa i od farme do farme. Negde je bitna samo količina mleka, na drugim je važan i sadržaj masti i/ili proteina, na trećim je najbitnija higijenska ispravnost mleka, a najčešće se svi ovi parametri kombinuju. Zbog toga je bitno da se u svom selekcijskom planu posvetite načinu na koji vaše mleko neko plaća i da tome prilagodite selekcijski indeks za Vašu farmu.

  • U slučaju kada se mleko sa farme koristi za proizvodnju konzumnog, jogurta i kiselo mlečnih proizvoda, tada selekcijski indeks mora da sadrži osobine prinosa mleka (mlečnost) i/ili sadržaj masti i proteina i/ili broj somatskih ćelija (otpornost na mastitis).
  • Ako se mleko koristi za proizvodnju sira, pored već navedenih prioriteta, posebno je bitan sadržaj proteina ili suve materije, kao i to koji je tip kapa kazeina (AE, AA, AB, BE i BB) – Dakle, u indeks uključujemo sve ove osobine.
  • Ako se mleko koristi za proizvodnju putera, pavlake i sl., fokus je na sadžaju mlečne masti, a selekcijski indeks prilagođavamo tim osobinama.
  • Ako se isplaćuju dodatne premije za nizak broj somatskih ćelija i mikrobiološku ispravnost mleka, uneti i tu osobinu u Vaš Indeks.

Iako menadžment i ishrana igraju najveću ulogu u rezultatima koje postižete, pravilano definisanje selekcijskih ciljeva i odabir bikova za VO na osnovu tih ciljeva će pomoći da u budućnosti povećate profit od prodaje mleka.  Zato je važno da deo indeksa koji stavljate na proizvodnju formirate u odnosu na to kako se plaća mleko.

  1. Zašto Vam krave napuštaju stado?

Bez obzira na to da li planirate da širite Vašu farmu ili da zadržite trenutan broj grla, neke životinje će napuštati stado iz različitih razloga.

Ako se pripremate za povećanje broja grla i proširenje farme, imaćete najviše koristi ako selekciju usmeravate na osobinu kao što je dugovečnost (Produktivni Vek). Selekcija na ovu osobinu će uticati na dobijanje zdravijih, dugovečnijih i smanjiti broj problematičnih životinja. Rezultat je smanjenje škartiranih životinja i očuvanje brojnog stanja stada.

Problem sa koncepcijom, delimično ćete ublažiti upotrebom nadprosečno fertilnih bikova (Concept Plus). Selekcija na osobine kao što su Plodnost ćerki, DPR (Stopa Steonosti Ćerki), HCR (Stopa Koncepcije Junica) i CCR (Stopa Koncepcije Krava) će pomoći da u sledećoj generaciji dobijete plodnije stado. Fokus na plodnosti će uticati da stvorite potreban višak junica.

Sa druge strane, ako je farma popunjenog kapaciteta, sa viškom junica, druge osobine će imati veći uticaj. Ako prodajete višak junica ili prvotelki, onda znate da će kupci radije izabrati snažnije, dobro odgojene životinje sa idealnim nogama, a u slučaju prvotelki – sa dobrim vimenima. Tada veći naglasak treba staviti na osobine tipa – Ukupna ocena za Vime i Noge.

Ako ne prodajete junice nego ih koristite u remontu stada, važno je da se zapitate, koliko su osobine tipa važne. Koliko ste krava škartirali prošle godine zbog lošeg izgleda vimena ili nogu, ne govorimo o oboljenjima papaka i vimena već samo o konformaciji. Ako je odgovor – jako malo, selekcijski plan koji uključuje osobine tipa nema smisla. Ono što ima smisla je iskoristiti “prostor” koji nastaje isključivanjem ovih osobina iz plana, oštrijom selekcijom na proizvodne osobine i osobine zdravlja, koje imaju višu ekonomsku vrednost.
Dakle, odgovorom na ovo pitanje formiramo deo indeksa koji se bavi osobinama zdravlja i plodnosti!

  1. Kakve krave najbolje funkcionišu u Vašim štalama?

Kada govorimo o idealnim kravama za Vašu farmu, ključni faktori su sistem držanja, podloga po kojoj se životinje kreću i tip muže. Bez obzira na to da li se krave drže u slobodnom ili vezanom sistemu, ukoliko u štali postoje ležišta, njihova veličina – odnosno dužina – mora biti prilagođena veličini životinja, i obrnuto. U slobodnom sistemu sa dubokom prostirkom, okvir i veličina krava imaju manji značaj, jer se životinje lakše prilagođavaju prostoru.

U vezanom sistemu držanja, kada je reč o nogama, najvažnije je da krava može nesmetano da ustaje i normalno stoji. U slobodnom (puštenom) sistemu, gde se životinje kreću do hranidbenog stola, izmuzišta i unutar boksa, posebnu pažnju treba obratiti na lokomociju. Važno je posmatrati način hoda – da li krava hoda stabilno ili nesigurno i da li dolazi do nepravilnog zabacivanja nogu. Kod sistema sa dubokom prostirkom često se javlja pojava srpastih stavova, zbog čega je važno obratiti pažnju na položaj zadnjih nogu gledano sa strane. U sistemima sa robot mužom, najvažnije osobine tipa su dubina vimena, raspored i dužina sisa, te lokomocija. Krave koje se muzu na robotu ne smeju usporavati rad samog robota i time smanjiti broj muža po kravi tokom 24h. Stoga, su u ovom slučaju vrlo važne i osobine temperamenta i brzine muže. Na ovu temu smo detaljno pisali na linku.

Na svakoj farmi najbolje će funkcionisati krave koje su prilagođene postojećim uslovima proizvodnje – one za koje su ležišta odgovarajuće veličine (ukoliko su ležišta kratka, selekcija se svakako neće usmeravati ka krupnim kravama), koje imaju odgovarajuću konformaciju vimena u slučaju robotske muže i koje se „ne primećuju“, jer se bez problema uklapaju u sistem u kome se nalaze.
Odgovorom na ovo pitanje formiramo deo indeksa koji se bavi osobinama tipa, odnosno konformacije.

Nakon što dobijemo odgovore na ova tri ključna pitanja i jasno definišemo ciljeve farme, možemo precizno oblikovati selekcijsku strategiju kojom ćemo ih ostvariti. U tom trenutku postaje moguće i formiranje selekcijskog indeksa farme, koji predstavlja numerički pokazatelj i objedinjuje više važnih osobina u jednu vrednost, olakšavajući izbor bikova za dalji selekcijski rad. Dakle, bikove biramo tek nakon postavljanja jasnih ciljeva i pretvaranja tih ciljeva u selekcijski indeks. Na osnovu selekcijskog indeksa vrši se rangiranje svih krava i junica u stadu, čime se jasno identifikuju genetski najvrednije jedinke. Dobijeni rang zatim predstavlja osnovu za donošenje pravilnih odluka o sparivanju bikova i plotkinja u planu veštačkog osemenjavanja.

U praksi, pravilno definisanje indeksa zahteva iskustvo i razumevanje genetike i menadžmenta, jer se tek pravilnim povezivanjem ciljeva farme, selekcijskih osobina i izbora bikova postiže stvarni genetski napredak. Na taj način selekcija postaje planski proces, a ne niz pojedinačnih odluka bez jasnog dugoročnog pravca. Tim SEMEX PK BB stoji Vam na raspolaganju da svojim znanjem i iskustvom pruži podršku u definisanju selekcijske strategije i selekcijskog indeksa, prilagođenih specifičnim uslovima Vaše farme.

Vladan Ćirić i Aleksandra Butić
Decembar 2025