ŠAROLE

Ova rasa spada u evropske kontinentalne tovne rase. Dobila je ime po regiji u Francuskoj u kojoj je nastala.

Smatra se da je nastala ukrštanjem autohtonih rasa sa italijanskim govedima, koje su sa sobom dovele rimske legije. Kasnije je ukrštanjem sa engleskim Šorthorn govedima nastao moderni Šarole. To je srednjestasna, intenzivna tovna rasa velikog formata izraženog mirnog temperamenta. Boja dlake je jednobojno bela do krem, što rasu čini izuzetno otpornom na sunčevu svetlost i zračenje. Rasa je rogata, glava je mala i kratka, čelo široko. Leđa i butovi su izrazito mišićavi a ekstremiteti su kratki. Kao i kod Belgijskog plavog i limuzina, kod Šarolea postoji delimična mutacija gena za miostatin i moguća je pojava duplih mišića. Krave postižu masu 700-900 kg, sa visinom grebena oko 140 – 145 cm, a bikovi su teški od 1100 do 1300 kg, sa visinom grebena 150 – 155 cm. Telad su velike telesne mase – 50 kg na rođenju, te je ova rasa je druga po broju teških teljenja i izvođenju carskih rezova posle Belgijskog Plavog (u čistoj rasi oko 20%). I pored toga krave su izuzetno dugovečne, u proseku žive 7 godina. U selekciji bikova veoma se obraća pažnja na lakoću teljenja. U ekstenzivnim sistemima tova (krava – tele) prirast teladi je veoma visok, a prirast muške junadi u tovu se kreće od 1.3 do 1.8 kg dnevno u zavisnosti od sistema i intenziteta tova. Randman ove rase je visok oko 68%, smatra vodećom rasom u svetu po količini proizvedenog čistog mesa po grlu. Meso je dobrog kvaliteta, a mramorisanost je optimalna. Danas se u svetu koristi za ukrštanje sa drugim tovnim rasama manjeg okvira kao i sa mlečnim rasama za poboljašnje prirasta i količine mesa.